недеља, 20. јул 2014.

Blagotvorno tuširanje




Tuširanje u bilo koje doba dana predstavlja savršen način da se opustimo, jer tokom ovog čina nestaje loše raspoloženje, stres, pa čak i višak kilograma, ističe bečki naučnik dr Hademar Bankhofer. Naime, mlaz vode kojem se izlažemo pod tušem snabdeva telo toplotom koja prija i leči, opušta mišiće, zglobove i kičmu. Istovremeno, voda prijatne temperature podstiče stvaranje serotonina, poznatog kao hormon sreće, koji ljude čini dobro raspoloženim. 

Samo nekoliko minuta tuširanja spira svako opterećenje izazvano stresom i uspostavlja unutrašnju harmoniju, tvrdi Bankhofer. Pritom, ukoliko se za tuširanje koristi kupka sa mirisom grejpfruta, komorača ili estragona, dodatno se aktiviraju nervi koji pomažu sagorevanje masti u organizmu. Raspoloženje takođe podižu i mirisne note limuna, pomorandže i jasmina. 

Da bi tuširanje bilo zdravo i krajnje blagotvorno, treba da traje kratko, ne duže od pet minuta, a da temperatura vode ne bude previše visoka. Dugo tuširanje, kao i previše sapuna, slabe zaštitni omotač kože i isušuju je, a posledice mogu da se ispolje u vidu zapaljenja i drugih dermatoloških oboljenja. Telo posle tuširanja treba temeljno obrisati, a suvu kožu obavezno namazati kremom ili hranljivim uljem.

петак, 4. јул 2014.

Nigde bez flašice vode






Na velikoj vrućini, posebno leti, kada se telo pojačano znoji te tako i rashlađuje, lako može da dođe do dehidracije. Da bi se to sprečilo, treba unositi tečnost, najbolje prirodnu vodu, čak i onda kada se ne oseća žeđ. Jer, kada se ovaj osećaj javi, telo je već ostalo bez dovoljno tečnosti.

Dešava se, međutim, i da osećaj žeđi izostane, a da telo signalizira da je dehidriralo na neke druge načine. Koja je, onda, tajna održavanja hidriranosti organizma? Pijte vodu tokom celog dana, u manjim količinama i češće, pre nego što osetite da ste žedni.
Tokom toplih letnjih dana ovo je važno ne samo u slučaju fizičke aktivnosti, nego i dok se boravi u toplim prostorijama, prevozu, gradu ili prirodi, praktično svuda i u svako doba. Unošenje dovoljno tečnosti pomoći će vam da se i po vrućini osećate sveže koliko god je to moguće.

Posezanje za čašom ili flašom vode samo pri senzaciji žeđi je velika greška jer čovek može da dehidrira a da toga nije ni svestan. Telo nas u takvim situacijama na različite načine opominje, ali mnogi te signale ne protumače ispravno. Kada nastupi dehidracija najčešće opada krvni pritisak, a to prate jake glavobolje i vrtoglavice.

GUTLJAJ PO GUTLJAJ

Ne preporučuje se unošenje velike količine vode odjednom zbog toga što se ubrzo javlja pojačan nagon za mokrenjem, nakon čega organizam opet ostaje bez tečnosti. Stoga, vodu treba piti po malo, i u kontinuitetu od jutra do mraka. To naročitio važi za osobe koje pate od bolesti srca, koji unosom veće količine tečnosti mogu da opterete kardiovaskularni sistem i pogoršaju zdravstveno stanje.

I kroz potrebu za mokrenjem možete da ocenite stepen hidriranosti organizma. Ako ne mokrite više od tri puta dnevno znači da ne unosite dovoljno tečnosti. Iako je preporuka da se dnevno unese najmanje dva litra tečnosti, koliko ćete vode ili drugih napitaka - najbolje nezaslađenih čajeva i prirodnih sokova - popiti, individualno je. Tečnost treba unositi prema tome koliko se znojimo, pa je onima koji se ne znoje, i ne naprežu ni fizički ni mentalno, čak i na letnjoj žegi dovoljno litar i po do dva tečnosti. S druge strane, oni koji rade na otvorenom, koji se bave teškim, posebno fizičkim poslovima, i kroz znojenje gube znatnu količinu tečnosti, mogu da popiju i po pet, šest litara vode.

Prvi znak dehidratacije može da bude i nervoza, a naučnici sa jednog američkog univerziteta tvrde da i sasvim blaga dehidratacija može da vam promeniti raspoloženje i sposobnost razmišljanja.

- Čak i blaga dehidratacija, odnosno gubitak samo 1,5 odsto normalne zapremine vode u telu, a koja se dešava usled uobičajenih, svakodnevnih aktivnosti, može narušiti naše raspoloženje, posebno kod žena koje su vrlo osetljive - kaže profesor Haris Liberman. - Stvar je u tome što se osećaj žeđi ne javlja dok ne dehidriramo do jedan ili dva posto. Do tada već nemamo dovoljno vode i to utiče na naš mozak i telesno stanje. Zato je važno da pijete dovoljno vode bez obzira da li ste sportista ili sedite ispred računara.